Ministarstvo vanjskih poslova planira da do kraja 2029. godine poveća broj diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore sa postojećih 40 na najmanje 48, od čega bi nova dva trebalo da budu otvorena tokom ove godine. To se navodi u Strategiji vanjske politike Crne Gore za period od 2026. do 2029. godine koju je Vlada usvojila na posljednjoj održanoj sjednici, piše Pobjeda.
Riječ je o detaljnom dokumentu, na kome su radili od prošle godine. On uključuje i Akcioni plan na osnovu kojih bi MVP, na čijem je čelu sada Ervin Ibrahimović, trebalo da zaokruži brojne obaveze – uključujući finalizaciju procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Kako su naveli iz ovog resora, usvojena Strategija predstavlja ključni planski dokument, kojim se utvrđuju strateški i operativni ciljevi, prioritetne oblasti djelovanja, te mjere i indikatori uspješnosti.
– Strategija potvrđuje kontinuitet evropskog i evroatlantskog puta države, razvoja dobrosusjedskih odnosa, jačanja regionalne saradnje i aktivne uloge u multilateralnim organizacijama. Istovremeno, odgovara na izazove savremenog međunarodnog okruženja obilježenog rastućim geopolitičkim, bezbjednosnim i ekonomskim neizvjesnostima, koje zahtijevaju proaktivan i koordinisan pristup zaštiti interesa Crne Gore – precizirali su iz MVP.
Kako su naveli, ovim se garantuje ispunjavanje kriterijuma za pristupanje EU i sprovođenje politika usklađenih sa njenim standardima. Akcenat je, očekivano, i na bezbjednosti, kroz prednosti i obaveze iz članstvu u NATO koje su u skladu da bezbjednosnom arhitekturom EU.
Kroz ekonomsku diplomatiju, dodaju iz MVP, doprinijeće prosperitetu i pozicioniranju Crne Gore kao konkuretne investicione destinacije, kao i internacionalizaciji naše ekonomije, a sve to uz puno poštovanje principa vladavine prava, održivog razvoja i zajedničkih evropskih vrijednosti.
– Poseban akcenat stavlja se na kontinuiranu izgradnju i njegovanje profesionalne diplomatske službe i organizacione kulture zasnovane na zajedničkim vrijednostima, kao ključnog preduslova za uspješnu realizaciju strateških ciljeva. Sloboda, znanje, čast, pravda i sloga predstavljaju temeljne vrijednosti koje će usmjeravati djelovanje službe vanjskih poslova u zastupanju interesa Crne Gore na međunarodnom planu, uz doprinos jačanju bezbjednosti, prosperiteta i ugleda države – za Crnu Goru, dio Evrope i otvorenu prema svijetu – zaključuju iz MVP.
Analiza
Kao uvod u detaljan plan djelovanja resora diplomatije, urađeno je više analiza stanja, u kojima su se rukovodili principima transparentnosti i saradnje.
– Takođe, sprovedene su konsultacije sa zainteresovanim stranama, kako internim, tako i eksternim radi boljeg razumijevanja trenutnog stanja, šansi i izazova, te ciljeva vanjske politike. Razmatrani su i međunarodni trendovi koji oblikuju globalne odnose i utiču na položaj Crne Gore, uz primjenu elemenata strateškog predviđanja, kako bi se anticipirali i mogući budući scenariji – precizira se u dokumentu.
Tako je MVP za potrebe ove strategije uradila više analiza, uključujući i SWOT, kojima je utvrđena prioritizacija.
Kao jedna od tačaka oslonca vanjske politike Crne Gore, istaknuto je da ona počiva na „jasno definisanim prioritetima“, što omogućava usmjereno djelovanje na međunarodnoj sceni. Članstvo u NATO pozicionira državu kao „pouzdanog i odgovornog saveznika“ koji doprinosi kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana. Potpuna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU potvrđuje spremnost Crne Gore da preuzme obaveze budućeg članstva, dok aktivno učešće u multilateralnim organizacijama i posvećenost ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i održivom razvoju dodatno jačaju međunarodni ugled države. Snaga djelovanja MVP-a leži i u tome što imamo obimom malu diplomatska služba, što omogućava „veću fleksibilnost i agilnost i brže reagovanje“.
Iako vanjska politika ostvaruje vidljive rezultate, postoji prostor za „dodatno institucionalno, strateško i operativno usklađivanje“. Za postojeće slabosti potreban je sveobuhvatniji strateški pristup i snažnija međuinstitucionalna koordinacija, viši stepen odgovornosti i konzistentnije poruke prema međunarodnim partnerima. Istovremeno, postoje mogućnosti za „šire geografsko pozicioniranje“, posebno izvan evroatlantskog i evropskog prostora, gdje bi aktivnije diplomatsko prisustvo i ojačan multilateralni angažman mogli otvoriti novi prostor za političku, ekonomsku i kulturnu saradnju.
U izmijenjenom globalnom kontekstu, povećava se prostor za aktivniji doprinos Crne Gore u multilateralnim okvirima i za jačanje bilateralne saradnje. Šansa leži u razvoju ekonomskih politika i otvaranju novih mogućnosti za snažnija partnerstva u ekonomiji i bezbjednosti – uključujući borbu protiv kriminala i ilegalnih migracija. Ubrzani tehnološki razvoj predstavlja „šansu za pozicioniranje na globalnoj sceni“, dok jačanje međunarodne saradnje može doprinijeti inkluzivnom i održivom razvoju. Vraćanje fokusa EU na politiku proširenja još je jedna šansa koja stvara povoljan ambijent za ubrzanje evropske integracije i snažnije međunarodno pozicioniranje Crne Gore kao članice EU.
Regionalne nestabilnosti i „intenzivne geopolitičke tenzije i previranja“ stvaraju neizvjesnost koja može uticati na vanjskopolitičko djelovanje Crne Gore, što predstavlja ključne izazove za državu. Širenje populističkih i polarizujućih političkih trendova, kao i negativni trendovi u oblasti ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, predstavljaju prijetnju demokratskim procesima i vrijednostima „međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“. Istovremeno, evidentno je „slabljenje multilateralnih mehanizama saradnje i poštovanja međunarodnog prava“, što utiče na globalnu predvidljivost i stabilnost međunarodnog poretka.
– U uslovima nepovoljnih globalnih kretanja, uspješnost vanjskopolitičkog djelovanja Crne Gore zavisiće umnogome od sposobnosti za kvalitetne projekcije i prognoze trendova, upravljanja promjenama, prilagođavanja i jačanja otpornosti – zajednički je zaključak SWOT, ali i ostalih analiza koje se nalaze u Strategiji.
Predstavništva
Ključni dio dokumenta odnosi se na pet strateških ciljeva kojima će biti posvećen rad MVP-a u naredne četiri godine. To su: članstvo u EU, kredibilna pozicija u NATO-u kao faktor mira i stabilnosti, unapređenje ekonomske saradnje sa inostranstvo na temeljima vladavine prva i održivog razvoja, jačanje međunarodnog ugleda zemlje na temeljima slobode, demokratije, vladavine prava i ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, te profesionalizacija službe.
Upravo ovaj posljednji donosi izuzetno važne novitete za crnogorsku diplomatiju. Naime, iako se konstatuje da „postojeći institucionalni i ljudski potencijali pružaju snažnu osnovu za dalji razvoj“ – s obzirom na to da se ona oslanja na kompetentne i iskusne pojedince, ali i na priliv mladih diplomata – smatraju neophodnim dodatno jačanje kapaciteta i optimizacija službe, uključujući mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava u susret pristupanju Crne Gore EU.
– Planirana je optimizacija diplomatsko-konzularne mreže. Tačnije, pored tradicionalnih predstavništava – ambasade, misije i generalni konzulati, posebna pažnja biće usmjerena na širenje mreže nerezidentnog predstavljanja i na jačanje uloge konzulata na čelu s počasnim konzulima, ali i uspostavljanje partnerstava koja teže obezbjeđivanju dostupnosti konzularnih usluga. Vođeni političkim i ekonomskim kriterijumima kao primarnim, uz poštovanje principa ekonomičnosti, diplomatsko-konzularna predstavništva težiće da prerastu u regionalne centre, pri čemu će poseban fokus biti stavljen na optimizaciju prostornih kapaciteta, što uključuje i prilagođavanje Šengen standardima – navodi se u Strategiji.
Crna Gora zvanično ima 30 ambasada, šest misija, te četiri generalna konzulata. Istovremeno, analize MVP-a pokazuju da je na kraju prošle godine bilo popunjeno samo 36 odsto sistematizovanih radnih mjesta u njihovoj službi. Zato do kraja ove godine, prema Strategiji, namjeravaju da povećaju broj diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) za najmanje dva, te popune barem 40 odsto radnih pozicija. Za svaku sljedeću godinu, broj DKP-a bi trebalo da bude uvećan najmanje za dva nova, dok bi istovremeno broj popunjenih sistematizovanih radnih mjesta rastao za po deset odsto – do 48 predstavništava i 70 odsto pozicija.
Kako bi postigli zacrtano, iz MVP navode kako će više pažnje pokloniti zapošljavanju adekvatnog kadra.
– Potrebno je unaprijediti meritokratiju, koordinaciju i komunikaciju kako bi rad službe vanjskih poslova bio vidljiviji, a njen doprinos bezbjednosti, prosperitetu i ugledu države jasnije prepoznat. Polazeći od navedenog, posebna pažnja u narednom periodu biće usmjerena na optimizaciju službe vanjskih poslova, s posebnim fokusom na jačanje kompetencija i efikasnosti, uz stvaranje profesionalnog i inkluzivnog radnog okruženja zasnovanog na jednakim mogućnostima i transparentnim kriterijumima – stoji u Strategiji.
Akcioni plan
Akcioni plan Strategije definiše sve ključne aktivnosti po godinama, kako bi se uspostavila potrebna dinamika MVP-a i drugih resora značajnih za adekvatnu realizaciju dokumenta. U dokumentu se napominje kako su sve planirane aktivnosti predviđene budžetom za ovu godinu, kao i okviri za naredne tri godine.
Kako su ukazali, Fiskalna strategija koja obuhvata period do 2027, ima razrađene detalje koji se odnose na mjere u oblasti bilateralne i multilateralne saradnje.
– Posebna pažnja posvećuje se jačanju mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava, kroz otvaranje osam novih diplomatsko-konzularnih predstavništava, sa procijenjenim fiskalnim efektom realizacije ove mjere na nivou 0,49 miliona eura godišnje, odnosno 2,67 miliona eura u srednjem roku, a što je jedan od aspekata Strategije vanjske politike – navodi se u Strategiji.
Upravo će ovaj dokument MVP-a poslužiti za dalje planiranje novih politika, kao i eventualno dodatno finansiranje aktuelnih potreba, a koji će u konačnom biti dio srednjoročnog budžeta od 2027. godine.
S obzirom na to da će Crnu Goru ubuduće širom svijeta sve više zastupati počasni konzuli, ali i diplomatski predstavnici koji će svoj posao obavljati na nerezidentnoj osnovi, MVP će očigledno imati „pune ruke posla“ da izabere odgovarajući kadar za tako zahtjevne pozicije.
Izvor: Pobjeda
