Ukupni instalisani kapacitet solarnih elektrana u svijetu dostigao je 3 TW, a očekuje se da će do 2036. godine porasti na više od 9 TW, navodi se u analizi BloombergNEF-a. Donedavno su ekspanziju solara predvodile razvijene zapadne zemlje i Kina, ali se sada čini da se fokus pomijera ka zemljama u razvoju, koje su još uvek daleko od dostizanja limita koje nameće kapacitet elektroenergetske mreže da integriše obnovljive izvore energije.
Prvi teravat solara dostignut je 2022. godine, a ti kapaciteti su izgrađeni uglavnom u bogatim zemljama zahvaljujući državnim subvencijama, dok je Kina preuzela vodeću ulogu prilikom rasta globalnih kapaciteta na 2 TW (2024. godine) i 3 TW (2026.), navode analitičari.
Međutim, prema projekcijama BloombergNEF-a, do 2036. godine više od 25% instalisanog solara biće u zemljama u razvoju, dok će udio bogatih zemalja pasti na oko 20%.
U poslednjih nekoliko godina, zemlje poput Pakistana, Nigerije, Filipina, Kube i Libana bilježe naglu ekspanziju krovnih solarnih elektrana. Zahvaljujući tome, broj zemalja sa najmanje 1 GW instalisanih solarnih kapaciteta porastao prošle godine na čak 74, u poređenju sa 42 u 2020. godini.
Očekuje se da će rast solara u Kini u narednim godinama usporiti, jer je izgradnja novih kapaciteta poslednjih godina bila brža od razvoja prenosne mreže i infrastrukture za skladištenje energije u baterijama, što je dovelo do sve većeg ograničavanja proizvodnje iz solarnih elektrana, naveli su analitičari.
Lara Hajim iz BloombergNEF-a objašnjava da postoji teoretska gornja granica solarnih kapaciteta koji mogu da se priključi na mrežu, jer dodatni kapaciteti nemaju vrijednost kada se dostigne nivo kojim se pokriva cjelokupna dnevna potražnja.
Ona je takođe istakla značaj skladištenja energije za maksimalno iskorišćavanje potencijala solarne energije, naglasivši da se bez baterija solarna revolucija vjerovatno neće nastaviti.
Izvor: Balkan Green Energy News
Foto: Pixabay.com
