Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša upozorio je na rast zaduženosti građana, i ocijenio da su značajno povećani troškovi života obezvrijedili rast primanja i da kratkoročne mjere fiskalne politike već pokazuju određene nedostatke.
– O ovome često govorim… Troškovi života su drastično porasli i značajno su obezvrijedili porast primanja građana. Kratkoročni efekti administrativnih mjera povećanja neto zarada, kroz smanjenje doprinosa, koje nijesu bile bazirane na sveobuhvatnim, detaljnim i dugoročno održivim analizama, pokazuju već sada evidentne nedostatke, naveo je Mugoša.
Kako je istakao, građani Crne Gore su na kraju maja 2026. godine bankama dugovali istorijski maksimum od 2,55 milijardi eura, što je 390 miliona eura više nego godinu ranije, a gotovo milijardu eura više nego prije nekoliko godina.
– Crnogorski građani se sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove, pri čemu su krediti građana premašili njihove depozite. Odnos kredita i depozita građana dostigao je 103,3 odsto. Na svakih 100 eura položenih na bankarske račune dolazi 103,3 eura duga prema bankama, kazao je Mugoša.
Krediti stanovništva za godinu su, kaže, porasli 18,6 odsto, dok su depoziti uvećani 13,4 odsto. Za tri godine krediti su porasli 59,1 odsto, a depoziti 46,9 odsto.
– Obje kategorije rastu, ali zaduženost raste znatno brže, upozorio je Mugoša.
Iako prosječna plata raste i prešla je hiljadu eura, Mugoša ukazuje da i ovaj statistički podatak „krije“ činjenicu da više od dvije trećine građana prima manje od 1.000 eura, kao i da se prosječna plata računa samo u preduzećima u kojima je zaposleno više od 10 ljudi.
– Zaduženost je za dvije godine porasla gotovo milijardu eura. Ono što posebno zabrinjava jeste struktura zaduženosti građana, jer oko 50 odsto čine nenamjenski gotovinski krediti, odnosno krediti građana za zadovoljenje tekućih, svakodnevnih potreba, kazao je Mugoša.
Tokom 2025. godine čak 60,2 odsto novih kredita fizičkim licima bili su, dodaje, gotovinski krediti, dok se 22 odsto odnosilo na stambene kredite.
– Zato sam i upozoravao da će mjere fiskalne politike, svedene na smanjenje doprinosa, definisanje dvije minimalne zarade, a s druge strane povećanje gotovo svih poreskih stopa, osim opšte stope PDV-a, uvođenje novih akciza i slično, dovesti do ovakve situacije, rekao je Mugoša.
Dodao je da je glasao za određene segmente fiskalnih mjera i da i dalje stoji iza njih, ali da je istovremeno ukazivao na negativne posljedice drugih segmenata, posebno po sistem zdravstva, sistem PIO i kupovnu moć građana.
– Priča kako je bilo ranije, a moralo je mnogo bolje, ne može biti kontra-argument na sve ono na što smo, kao ljudi koji imaju i stručno znanje, dobronamjerno ukazivali i upozoravali, poručio je Mugoša.
Mugoša smatra da je izostao fokus na, kako je naveo, ključne boljke crnogorskog sistema – produktivnost i konkurentnost.
– Umjesto da smo se bavili uzrokom, odnosno strukturnom ranjivošću naše ekonomije, populizam je po ko zna koji put prevagnuo, ocijenio je.
Tvit je zaključio porukom da rast ekonomije sam po sebi nije dovoljan.
– I završavam onom krilaticom koju često potenciram – naša ekonomija raste, ali se ne razvija. Zato, koliko god se radujem našem članstvu, za nadam se dvije godine, u EU, toliko me zabrinjava činjenica da se malo bavimo suštinom unutrašnjih izazova koje imamo, zaključio je.
Izvor: Antena M
Foto: Skupština Crne Gore
