Elektroenergetska situacija u Crnoj Gori je stabilna i ne očekuju se problemi u napajanju korisnika, saopštio je direktor Nacionalnog dispečerskog centra Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ranko Redžić i dodao da su gubici u sistemu na nivou najboljih evropskih.
– Elektroenergetska situacija je stabilna i ne očekujemo bilo kakve probleme u napajanju korisnika u Crnoj Gori što se tiče prenosnog sistema. Svi elementi sistema su u pogonu, a potrošnja je u očekivanim granicama za ovo doba godine – rekao je Redžić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je kazao da se sigurnost rada sistema može posmatrati sa aspekta sigurnosti rada u interkonekciji i sigurnosti napajanja korisnika u Crnoj Gori.
– To je zadnjih godina u fokusu, prije svega zbog priključenja velikog broja obnovljivih izvora električne energije i posebno razvoja tržišta. Tržište uslovljava da energija uvijek ide iz zone niske cijene prema zonama većih cijena, što dovodi do značajnog povećanja tranzitnih tokova i njihovih varijacija u zavisnosti od doba dana – objasnio je Redžić.
Prema njegovim riječima, takozvani solarni sati u kojima se nalazimo, su najkritičniji kada se velike količine energije izvoze iz jugoistočne Evrope prema zapadu ili eventualno obratno u slučaju da je cijena u zapadnoj Evropi povoljnija nego na istoku.
– Cijene se na pojedinim tržištima formiraju na bazi ponude i potražnje za svaki sat pojedinačno, pa varijacije tih cijena u toku dana prate i fizički tokovi energije – precizirao je Redžić.
Puštanjem u probni rad novog dalekovoda 400 kV Pljevlja – Lastva, znatno se, kako je ocijenio, poboljšava sigurnost rada mreže u crnogorskom sistemu, pa i u regionu, i to je značajno umanjilo mogućnost pojave poremećaja od regionalnog značaja.
Redžić je, govoreći o sigurnosti napajanja korisnika u Crnoj Gori, kazao da je ljetnja sezona tradicionalno kritična, posebno na primorju, kada u toj regiji dolazi do značajnog porasta potrošnje i opterećenja kritičnih elemenata do njihove tehničke granice.
– Podsjećamo da prethodne godine nije bilo nijednog prekida u napajanju na primorju usljed poremećaja u prenosnom sistemu. Za ovu sezonu CGES se dodatno pripremio realizacijom projekta ugradnje visokotemperaturnih provodnika na dalekovodima Lastva – Budva i Lastva – Tivat, čime je sigurnost napajanja Budve i dijela primorja zapadno od Budve značajno poboljšana – objasnio je Redžić.
Na pitanje koliki su gubici električne energije u prenosnom sistemu Crne Gore i koje mjere CGES preduzima kako bi ih smanjio, Redžić je odgovorio da su gubici u prenosnom sistemu isključivo tehničke prirode, a posljedice su fizičkih zakonitosti pri proticanju električne struje kroz provodnike.
– U prethodnom periodu su se u javnosti pojavile neke nedovoljno jasne informacije o stopi gubitaka u prenosu i distribuciji, pa bi ovom prilikom htio da naglasim da je u prošloj godini fizički obim gubitaka u prenosnom sistemu bio 131 gigavat sat (GWh) sa stopom gubitaka 1,64 odsto – naveo je Redžić.
On je podsjetio da je u 2024. godini fizički obim gubitaka bio nešto veći, 143 GWh, ali je stopa gubitaka iznosila 1,55%.
– Stopa gubitaka je procenat gubitaka u odnosu na ukupnu prenesenu energiju. Ako se to uporedi sa evropskom praksom, navodimo primjer Austrije, gdje je stopa gubitaka za prethodne dvije godine bila 1,63%, odnosno 1,52% – rekao je Redžić.
On je objasnio da poređenje sa evropskim operatorima prenosnog sistema ne daje potpuno realnu sliku, jer je kod CGES uračunata i 110 kV mreža, koja proizvodi najviše gubitaka, dok Austrijski operator prenosnog sistema (APG), što je praksa i u čitavoj zapadnoj Evropi, daje podatke samo za 400 kV i 220 kV mrežu.
– Možda zvuči neskromno, ali ispada da CGES ima bolji rezultat po ovom pitanju od APG-a – dodao je Redžić.
Kada se uporedi sa sistemima iz regiona, kod kojih je, kao i kod nas, 110 kV prenosna mreža uključena u kalkulaciju, CGES ima znatno manje gubitke.
– Na primjer, podaci su nam dostupni za Hrvatskog operatora prenosnog sistema (HOPS) za 2024. godinu koji je tada imao stopu gubitaka 1,86%. Za poređenje sa Crnom Gorom, nama je tada stopa gubitaka bila 1,55%. Za Nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine (NOSBiH) stopa gubitaka je iznosila u 2024. godini 1,79%, a u prošloj godini 1,88% – rekao je Redžić.
On je ocijenio da su gubici u crnogorskom elektroprenosnom sistemu na nivou najboljih evropskih sistema i poručio da će se truditi da tako bude i u budućnosti.
Redžić je, odgovarajući na pitanje koje su najznačajnije investicije u elektroenergetski sistem Crne Gore do sada realizovane, a koje su planirane u narednom periodu, kazao da ima više kapitalnih projekata koji su završeni u toku ove godine.
– Najznačajniji je dalekovod Lastva – Pljevlja, dužine 150 kilometara, koji je pušten u probni rad krajem juna. U Crnoj Gori sada postoji 400 kV prsten, koji značajno unapređuje sigurnost rada crnogorskog sistema, kao i ostalih sistema i dodatno povećava kapacitete za priključenje obnovljenih izvora električne energije – naveo je Redžić.
Istovremeno sa njim je pušten dalekovod 110 kV Žabljak – Pljevlja, čime je poboljšana sigurnost napajanja korisnika u regionu Žabljaka i Pljevalja, kao i omogućen sigurniji plasman energije iz obnovljivih izvora električne energije koji su priključeni u regionu trafostanice (TS) Brezna.
– Imamo ugradnju prigušnice 250 MVAr u TS Lastva, u kojoj se rješava veliki problem previsokih napona u sistemu Crne Gore i u okruženju. I CGES na ovaj način značajno doprinosi u ublažavanju ovog problema. Prigušnica je puštena u probni rad početkom aprila, a trenutno je isključena zbog otklanjanja uočenih nedostataka i dodatnih testiranja. Očekujemo ponovno puštanje do kraja septembra – kazao je Redžić.
On je naveo da je jedna od investicija i ugradnja novog transformatora 150 MVA u trafostanici Podgorica 1. Zamijenjen je stariji transformator, čime je poboljšana pouzdanost napajanja korisnika, posebno u regionu Podgorica.
– U narednom periodu ima više vrlo značajnih projekata. Ističu se prije svega izgradnja TS Brezna 400 kV, čime će se omogućiti značajno veće priključenje obnovljivih izvora u tom regionu, kao i rekonstrukcija dalekovoda 220 kV na pravcu Hercegovina – Crna Gora – Albanija – najavio je Redžić.
On je kazao da je među značajnim projektima i rekonstrukcija razvodnog postrojenja u hidroelektrani Perućica, završetak izgradnje dva transformatora 400 MVA u TS Pljevlja, kao i završetak izgradnje 400 kV interkonekcije sa Srbijom.
– To će predstavljati završetak izgradnje takozvanog transbalkanskog koridora na teritoriji Crne Gore, čime će se omogućiti priključenje druge žile podmorskog kabla prema Italiji – objasnio je Redžić.
On je najavio izgradnju niza novih trafostanica i manjih dalekovoda kojima će se omogućiti priključenje dodatnih korisnika na distributivnu mrežu kao i obnovljivih izvora električne energije i dodao da ukupna vrijednost planiranih investicija u narednih pet godina prelazi 200 mil EUR.
Na pitanje koje aktivnosti CGES sprovodi na povezivanju crnogorskog tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim tržištem i kakvi se efekti tog procesa očekuju, Redžić je odgovorio da je CGES tokom prethodnog perioda pružio značajnu podršku Ministarstvu energetike u pripremi seta zakona iz oblasti energetike u potpunosti usklađenih sa evropskom legislativom.
– Zakoni su usvojeni u Skupštini, a trenutno se očekuje izvještaj Evropske komisije (EK) o provjeri usklađenosti – dodao je Redžić.
On smatra da dalja dinamika povezivanja tržišta zavisi od rezultata provjera usklađenosti, jer se naredni formalni koraci u tom pravcu mogu sprovesti tek nakon dobijanja pozitivnog izvještaja.
– U svakom slučaju, povezivanje tržišta Crne Gore sa tržištem Italije, a to znači i sa jedinstvenim evropskim tržištem, se može očekivati 2028. godine, najkasnije 2029. godine, u zavisnosti od dinamike dobijanja ovih izvještaja – naveo je Redžić.
On je zaključio da usvajanje seta evropskih zakona, takozvani Electricity Integration Package u Crnoj Gori, značajno doprinosi poboljšanju sigurnosti rada sistema, jer se rad sistema i saradnja između operatora u regionu usklađuje sa najboljim evropskim praksama, što može da znači samo poboljšanje rada sistema i sigurnosti napajanja korisnika.
Izvor: MINA
