Rekonstrukcija četiri mosta, Čelina i Kraljeve stolice planirana je uz minimalne intervencije i upotrebu prirodnih materijala
Četiri dotrajala mosta, stepenište na Čelinama i popularna Kraljeva stolica na stazi oko Crnog jezera na Žabljaku biće rekonstruisani prema idejnom rješenju na koje je Direktorat glavnog državnog arhitekte dao saglasnost.
Projektom je predviđeno da objekti zadrže postojeći izgled i karakteristične materijale, uz povećanje njihove bezbjednosti, stabilnosti i trajnosti.
Edukativna staza oko Crnog jezera, duga oko 3,5 kilometara, prolazi obodom jezera kroz jelovu i smrčevu šumu. Na njoj su četiri mosta, odmorišni mobilijar, nadstrešnica i informativno-edukativne table, a riječ je o jednoj od najposjećenijih staza u Crnoj Gori i najposjećenijoj među stazama nacionalnih parkova.
Prema projektnom zadatku Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, stanje infrastrukture na stazi posljednjih godina značajno je pogoršano, posebno kada je riječ o mostovima. Zbog njihove dotrajalosti i velikog broja posjetilaca ocijenjeno je da je neophodna hitna sanacija kako bi se smanjio rizik za posjetioce.
Direktorat glavnog državnog arhitekte Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 6. avgusta dao je saglasnost na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta rekonstrukcije edukativne staze, mostova, nadstrešnice i stepenica.
Projektom je predviđena rekonstrukcija četiri mosta – kod Otoke, na Motičkom potoku, kod Spomen-česme i na Mlinskom potoku – kao i Kraljeve stolice i stepeništa na Čelinama.
Najduži je most kod Otoke, dug oko 40 metara i širok 1,44 metra. Most na Motičkom potoku dug je oko 11,6 metara, kod Spomen-česme 20,2, dok je most na Mlinskom potoku dug 10,5 metara.
Svi su izgrađeni od drveta, a iz Nacionalnih parkova upozorili su da su njihovi noseći elementi u lošem stanju. Poseban problem su drveni stubovi koji su duže vrijeme u kontaktu s vodom, zbog čega su počeli da trule i propadaju.
Daske na pojedinim mostovima su iskrivljene i uvijene, što prelazak čini dodatno rizičnim, naročito tokom zimskih mjeseci.
Projektom je predviđeno uklanjanje dotrajalih drvenih elemenata i njihova zamjena novim, dok će na pojedinim pozicijama, u zonama neposrednog i dugotrajnog kontakta s vodom, biti postavljeni armiranobetonski stubovi.
Mostovi će, ipak, zadržati postojeći koncept, oblik i karakterističnu materijalizaciju. Drveni elementi biće izrađeni od kvalitetne čamove građe i zaštićeni od uticaja specifičnih mikroklimatskih uslova.
Armiranobetonski djelovi biće obloženi lokalnim kamenom kako bi se očuvao ambijentalni izgled lokacije.
Ograda na Čelinama
Rekonstrukcija je planirana i na Čelinama, gdje se nalazi oko 65 metara stepenica i prilazne staze.
Stepenište je veoma strmo i nalazi se na terenu koji se naglo spušta prema jezeru. Postojeći kameni blokovi nepravilnog su oblika, a dio njih je oštećen ili nedostaje. U projektnoj dokumentaciji upozorava se da takvo stanje otežava prolaz i može biti opasno, posebno kada je teren vlažan.
Postojeće stepenište poslužiće kao osnova za rekonstrukciju. Novi kameni elementi biće postavljeni uz korišćenje sitnog šljunka i zemlje kao tampona i vezivnog materijala, a planirano je da se zadrže postojeće pozicije stepenišnih krakova.
Na strani prema jezeru biće postavljena drvena ograda s rukohvatom, duga oko 38 metara, sa ispunom od prirodnog užeta.
Na početku i kraju stepeništa planirano je i novo kameno popločanje kako bi se intervencija što bolje uklopila u teren.
Nova šindra na Kraljevoj stolici
Posebna pažnja posvećena je Kraljevoj stolici, jednom od najprepoznatljivijih mjesta za odmor na stazi oko Crnog jezera.
Objekat karakterističnog oblika ima kameno podnožje i drvenu konstrukciju, dok je krovni pokrivač posljednjih godina potpuno propao i mora biti zamijenjen.
Planirana je rekonstrukcija cjelokupne drvene građe, dok će postojeći noseći stub i kamena osnova biti zadržani.
Novi krov biće napravljen od kvalitetne drvene šindre, uz hidroizolaciju. I na tom objektu planirano je očuvanje postojećeg izgleda i upotreba prirodnih materijala koji se uklapaju u ambijent.
Direktorat glavnog državnog arhitekte u rješenju posebno naglašava da rekonstrukcijom treba zadržati izvornu oblikovnost, poziciju i karakterističnu materijalizaciju postojećih objekata.
Intervencije su obrazložene potrebom da se povećaju stabilnost, bezbjednost, dugotrajnost i pristupačnost, uz minimalan uticaj na osjetljivi prirodni ambijent tokom radova i kasnijeg korišćenja.
Predviđeno je da se iskopani materijal, gdje god uslovi terena dozvoljavaju, prvenstveno koristi za formiranje obodnih nasipa, dok višak mora biti uklonjen s lokacije.
Na mjestima gdje se mostovi spajaju s pješačkom stazom moguće je postavljanje kamena kako bi se konstrukcije što prirodnije povezale s terenom.
Nacionalni park Durmitor osnovan je 1952. godine, a područje Durmitora je 1980. upisano na UNESCO Listu svjetske kulturne i prirodne baštine.
Izvor: Vijesti
