Ombudsman bi ubuduće mogao imati šira ovlašćenja u zaštiti ljudskih prava, uključujući nenajavljene obilaske mjesta u kojima se nalaze lica lišena slobode, dok se poseban mehanizam zaštite predviđa za djecu i osobe sa invaliditetom. To se između ostalog navodi u Predlog zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda koji je Vlada poslala Skupštini Crne Gore na razmatranje.
Kako se navodi u obrazloženju Zaštitnik/ca bi djelovao kao samostalan i nezavisan organ u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, zakonima i međunarodnim ugovorima.
„Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima ustavnosti i zakonitosti, pravde i pravičnosti, etičnosti, javnosti rada, efikasnosti, nepristrasnosti i povjerljivosti postupanja“, piše u Predlogu zakona.
Predviđeno je da službene prostorije Zaštitnika/ce budu odvojene od drugih organa i dostupne najširem krugu građana, uz poseban naglasak na pristupačnost osobama sa invaliditetom.
Predviđena je i mogućnost organizovanja „dana Zaštitnika/ce“ van sjedišta institucije, kako bi građani u lokalnim zajednicama mogli da podnose pritužbe zbog povrede ljudskih prava i sloboda, ali i da se sprovode aktivnosti na promociji ljudskih prava.
Jedna od značajnijih novina odnosi se na rad Nacionalnog preventivnog mehanizma za zaštitu lica lišenih slobode i drugih osoba kojima je ograničeno kretanje.
“Zaštitnik/ca bi obavljao poslove prevencije torture i drugog surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. U okviru tih ovlašćenja predviđeni su obilasci organa, ustanova i organizacija u kojima se nalaze ili bi mogla da se nalaze lica lišena slobode, kao i razgovori sa njima bez prisustva službenih lica. Zaštitnik/ca bi imao pravo da bez najave obilazi takve prostore i pregleda prostorije, kao i da razgovara sa licima kojima je ograničeno kretanje”, ističe se u Predlogu zakona.
Predviđena je i mogućnost davanja preporuka, inicijativa, mišljenja i upozorenja nadležnim institucijama, kao i saradnja sa Komitetom i Potkomitetom Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, Evropskim komitetom za sprečavanje mučenja i drugim međunarodnim i domaćim tijelima.
Predlogom je predviđeno da Zaštitnik/ca vrši i poslove institucionalnog mehanizma za zaštitu jednakosti i zabranu diskriminacije.
Institucija bi pratila, analizirala i podsticala jednako postupanje prema građanima, bez diskriminacije po osnovu državljanstva, nepravednih ograničenja ili prepreka za ostvarivanje prava.
Osim toga predviđena je organizacija i koordinacija rada Nezavisnog mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.
Posebna zaštita prava djece
Dio Predloga posvećen je pravima djece i mladih do navršenih 18 godina.
Zaštitnik/ca bi pratio usklađenost domaćih zakona i drugih propisa sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kao i izvršavanje međunarodnih obaveza koje se odnose na zaštitu djece.
Predviđeno je i praćenje primjene zakona i prakse, predlaganje mjera i donošenja propisa koji se odnose na ostvarivanje prava djece, edukacija i podizanje svijesti o pravima djeteta, kao i posebno praćenje položaja djece iz ranjivih grupa.
„Organi su dužni da Zaštitniku/ci omoguće pristup svim prostorijama i stave na raspolaganje dokumentaciju o načinu ostvarivanja prava djeteta i mladih do navršenih 18 godina života“, naglašava se u Predlogu.
Predviđeno je i formiranje Mreže zlatnih savjetnika/ca, kao konsultativnog tijela za promociju, ostvarivanje i zaštitu prava djeteta. Mreža bi mogla imati najviše 20 članova, a pravo učešća na javnom pozivu imali bi djeca sa prebivalištem u Crnoj Gori.
Pritužbe i po službenoj dužnosti
Preciznije se uređuje i postupak pred Zaštitnikom/com. Postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda može se pokrenuti po pojedinačnoj ili kolektivnoj pritužbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda, ali i po sopstvenoj inicijativi.
„Zaštitnik/ca ispituje povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi kada postoji sumnja da je aktom ili radnjom organa izvršena povreda koja je od značaja za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda“, piše u Predlogu zakona.
Pritužbu može podnijeti svako ko smatra da su mu radnjom ili nepostupanjem organa povrijeđena ljudska prava i slobode. Kada je riječ o pravima djeteta, postupak se može pokrenuti i bez saglasnosti roditelja ili staratelja kada je to u najboljem interesu djeteta.
Propisana je i povjerljivost postupka pred Zaštitnikom/com, kao i obaveza zaposlenih da čuvaju podatke do kojih dođu u radu, uključujući i nakon prestanka radnog odnosa.
Novi zakon predviđa i detaljniji način izbora Zaštitnika/ce. Postupak bi počinjao najkasnije 90 dana prije isteka mandata, dok bi predsjednik države objavljivao javni poziv za kandidate, a nakon provjere uslova bila bi objavljena lista kandidata i sprovedene konsultacije sa organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim institucijama.
Za funkciju Zaštitnika/ce, između ostalog, predviđeno je najmanje 15 godina radnog iskustva, od čega najmanje deset godina iskustva u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, uz visok lični i profesionalni integritet.
Predlog zakona sada treba da prođe skupštinsku proceduru, nakon čega će konačnu riječ o novom zakonskom okviru za instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda imati Skupština Crne Gore.
Izvor: CdM
