Najmanje 4,5 miliona ljudi širom svijeta nema državljanstvo ili je njihov status državljanstva neutvrđen, saopštio je danas UNHCR, pozivajući države na obnovljenu političku posvećenost sprečavanju i iskorjenjivanju apatridije, 65 godina nakon usvajanja Konvencije UN o smanjenju broja lica bez državljanstva.
Direktorka UNHCR-a za međunarodnu zaštitu i rješenja Elizabet Tan rekla je na brifingu za medije u Ženevi da milioni drugih ljudi suočenih sa problemom apatridije ostaju van zvaničnih podataka.
„Za njih je apatridija svakodnevna stvarnost koja može potpuno zaustaviti život i često zarobiti čitave generacije u krugu isključenosti i neizvjesnosti“, rekla je Tan.
Osobe bez državljanstva često ne mogu da pribave lična dokumenta, pohađaju školu, koriste zdravstvenu zaštitu ili legalno rade, a u mnogim slučajevima ne mogu da upišu rođenje djeteta, sklope brak, posjeduju imovinu, otvore bankovni račun ili slobodno putuju.
Konvencija o statusu lica bez državljanstva iz 1954. uspostavila je zaštitu za osobe koje već nemaju državljanstvo, dok je Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine uvela mehanizme za sprečavanje nastanka apatridije, uključujući zaštitu djece od rođenja bez državljanstva.
Konvenciju iz 1961. godine do sada su ratifikovale 82 države, a među zemljama koje su joj nedavno pristupile su Slovenija, Južni Sudan i Sao Tome i Prinsipe.
Organizacija je pozvala države da zaštite osobe bez državljanstva, omoguće im puteve ka sticanju državljanstva, reformišu diskriminatorne zakone i prakse, pristupe konvencijama UN o apatridiji i pridruže se Globalnoj alijansi za iskorjenjivanje apatridije.
Od 2014. godine više od 650.000 osoba bez državljanstva steklo je ili potvrdilo svoje državljanstvo, dok su 94 države unaprijedile zakone o državljanstvu kako bi pomogle u sprečavanju apatridije.
Kako navodi UNHCR, Kirgistan je 2019. postao prva zemlja koja je riješila sve poznate slučajeve apatridije na svojoj teritoriji, a Turkmenistan je to učinio 2024. Sjeverna Makedonija je 2025. godine postala prva zemlja u regionu koja je riješila sve poznate slučajeve apatridije proistekle iz raspada bivše Jugoslavije.
Među uzrocima apatridije UNHCR navodi diskriminaciju u zakonima i praksi u oblasti državljanstva, nedostatke u zakonodavstvu i proizvoljno oduzimanje državljanstva. U 24 zemlje žene i dalje ne mogu da prenesu državljanstvo na svoju djecu pod jednakim uslovima kao muškarci.
Klimatske promjene mogu povećati rizik od apatridije, posebno kada su ljudi raseljeni ili izgube dokumenta tokom prirodnih katastrofa, upozorava UNHCR.
Kada je riječ o Srbiji, UNHCR navodi da je ona 7. decembra 2011. godine pristupila Konvenciji o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine, uvela sistemska rješenja i kontinuirano unapređivala institucionalne kapacitete i međusektorsku saradnju, čime je ostvarila značajan napredak u sprečavanju i smanjenju apatridije i postala primjer dobre prakse u regionu.
„Od ključnog značaja je nastavak ovakvog pristupa kako bi se obezbijedila neposredna registracija rođenja sve djece, uključujući djecu čiji roditelji nemaju lična dokumenta, čime se sprečava nastanak apatridije“, navodi UNHCR.
Apatridija se može spriječiti i riješiti, poručuje UNHCR, dodajući da je za to potrebna politička volja.
Izvor: Fonet
