Globalno zagrijavanje definitivno nepovoljno utiče na morski ekosistem Jadrana, jer uz sve više temperature opada koncentracija kiseonika u vodi, kaže za RTCG direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović. Objašnjava da je juče temperatura morske vode na metar dubine u Bokokotorskom zalivu bila 29, a na 10 metara dubine 27,5 stepeni Celzijusa. Zagrijavanje dovodi i tropske vrste u Jadransko more, poput ribe lava i plavog raka, kaže Đurović i ističe da je izlovljavanje najbolji način za suzbijanje invazivnih vrsta.
Tragom informacije koju je saopštio slušalac Radija Crne Gore iz Budve taj medij pitao je direktora Instituta za biologiju mora, doktora Mirka Đurovića, da li je zbog ekstremno visokih temperatura na Jadranu zabilježen pomor ribe.
„Mi nemamo takvu informaciju. Ja vjerujem da bi to prvo do nas stiglo, pošto imamo jako široku saradnju kako sa crnogorskim ribarima, tako i sa ribarima duž jadranske, istočne obale Jadranskog mora. Ali ono što je, nažalost, tačno jeste da je temperatura morske vode bila izraženo visoka. Ove godine mi imamo određene sonde koje mjere 24 sata kroz sedam u Bokotorskom zalivu. Eto, mogu da podijelim kao informaciju da je trenutno temperatura morske vode u Bokotorskom zalivu na 1 metar dubine 29 stepeni, što je jako zabrinjavajuće, zato što se pri visokim temperaturama i smanjuje koncentracija kiseonika u vodi. A ono što je još, da kažem, izraženije jeste da je čak na 10 metara dubine oko 27,5“, ocijenio je Đurović.
Nepovoljni efekti zagrijavanja vode na biodiverzitet definitivno će se pojačati u narednom periodu, a to su još ovog ljeta iskusili uzgajivači školjki u Bokokotorskom zalivu.
„Nažalost, kamenice jako su sporo rasle i maltene ove godine čak i nije bilo proizvodnje, tako da se sve to odražava na cijeli biljni i životinjski svijet. Nadamo se da će u narednim danima temperatura mora da se spusti, da vidimo kolika će šteta uopšte biti ako je bude. Ali u svakom slučaju, promjene se, nažalost, dešavaju sporo, ali kad krenu u negativnom smjeru, onda vrlo teško možemo nešto da učinimo, barem kad je u pitanju temperatura morske vode“, pojasnio je on.
Zbog sve toplije vode u Jadranu prisutne su i tropske, često invazivne vrste koje na ovom području nemaju prirodnog neprijatelja poput ribe lav ili plavog raka, koje inače mogu biti pravi kulinarski delikatesi. Pravi način da se adekvatno obuzda širenje te populacije je da priroda sama reguliše. Do tada, direktor Instituta poručuje da mogu pomoći i crnogorski ribari.
„Jedini način da se takve populacije drže pod kontrolom jeste intenzivan izlov“, poručio je Đurović.
Inače, Institut za biologiju mora, koji je naučnoistraživačka jedinica u okviru Univerziteta Crne Gore, u 2026. obilježava 65 godina postojanja i rada.
Izvor: RTCG
Foto: elements.envato
