U svijetu je objavljeno 57 epidemioloških studija, kojima je obuhvaćeno 14,7 miliona djece, koje pokazuju da ne postoji povezanost između MMR vakcine i rizika za nastanak autizma, piše Dan.
“Rezultati metaanalize pokazali su da ni komponente vakcine, kao ni aplikovanje polivalentne vakcine (MMR), ne nose rizik od nastanka bilo kojeg poremećaja iz spektra autizma”, tvrde autori sa Instituta za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, a njihov rad pod nazivom “Autizam i MMR vakcina”, koji je obuhvatio svjetska istraživanja na ovu temu, objavljen je na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ CG).
Autori podsjećaju da je autizam kompleksan neurološki razvojni poremećaj sa širokim spektrom simptoma, među kojima se izdvajaju slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja, kao najznačajniji simptomi za postavljanje dijagnoze.
“Prevalencija autizma je u stalnom porastu. Jedna od teorija koja već dugi niz godina budi pažnju javnosti je i teorija o mogućoj vezi između MMR vakcine i rizika za nastanak autizma. Prva studija koja je imala za cilj da ispita ovu povezanost izvedena je još davne 1998. godine. Kako su rezultati te studije govorili u prilog teorije da MMR vakcina povećava rizik za nastanak autizma, došlo je do pada obuhvata vakcinacije MMR vakcinom i do masovne pojave malih boginja i u onim zemljama gde su bile gotovo eliminisane. Ubrzo su uslijedile brojne studije koje su opovrgle svaku povezanost između MMR vakcine i rizika za nastanak autizma, među kojima je i sistematski pregled literature iz 2012. godine, koji je uključio 57 epidemioloških studija, sa 14.700.000 dece. Iako etiologija autizma nije sasvim razjašnjena, postoje snažni dokazi o prisustvu neurobiološke osnove sa značajnom genetskom komponentom kod oboljelih. Prema najnovijim podacima, morfološke promjene mozga u uzrastu 6–12 meseci, dakle, prije dobijanja MMR vakcine, prethode kliničkom ispoljavanju autizma”, navode autori studije “Autizam i MMR vakcina”.
Autori različitih studija (ukupno 57) saglasni su da se rast registrovanih slučajeva autizma može objasniti povećanjem svijesti o autizmu kod roditelja i pedijatara, navodeći kako su se tokom posljednje dvije decenije mijenjala dijagnoza razvojnih poremećaja kod djece.
Kako ističu, veza između autizma i MMR vakcine učinila se prihvatljivom zato što se vakcinacija protiv malih boginja obavlja u drugoj godini života, a u to vrijeme, obično do uzrasta od 24 meseca, mogu da se zapaze prvi znaci autizma, bilo kao zastoj u razvoju ili kao gubitak već stečenih sposobnosti (regresija).
“Međutim, vremenska podudarnost ne znači da postoji uzročno-posledični odnos. Protiv uloge vakcinacije u nastanku autizma govori i podatak da je učestalost ovog poremećaja nastavila da raste i u vrijeme kada je obuhvat vakcinacijom znatno opao širom sveta”, ukazali su autori studije.
U američkoj studiji se navodi da je istraživanje pokazalo je da uzrast u vrijeme dijagnoze ne zavisi od uzrasta u kome je data MMR vakcina, tj. da li je vakcina aplikovana prije ili poslije uzrasta od 18 mjeseci, a nijedna od analiza nije ukazala na povezanost između MMR vakcine i autizma.
“Analiza serije slučajeva pokazala je da nema vremenskog grupisanja između MMR vakcine i dijagnoze autizma”, zaključeno je u studiji američkih naučnika.
I njihove kolege u Velikoj Britaniji zaključile su kroz istraživanje da uzrast u vrijeme dijagnoze ne zavisi od uzrasta u kome je data MMR vakcina, tj. da li je vakcina aplikovana prije ili posle usrasta od 18 meseci.
“Ni jedna od analiza nije ukazala na povezanost između MMR vakcine i autizma. Analiza serije slučajeva pokazala je da nema vremenskog grupisanja između MMR vakcine i dijagnoze autizma”, piše u njihovoj studiji.
Autori su porast slučajeva autizma koji je pokazan analizom zdravstvene dokumentacije djece objasnili djelimičnimm porastom svijesti o ovom poremećaju koji je zapažen ne samo kod zdravstvenih radnika, već i kod roditelja, ali i promjenama dijagnostičkih kriterijuma.
Izvor: DAN
